Mali Lošinj u 19. stoljeću – pogled prema budućnosti
Devetnaesto stoljeće predstavlja najintenzivnije razdoblje u razvoju Malog Lošinja koje je obilježeno zamahom brodarstva i snažnim razvojem brodogradnje, a krajem stoljeća i turizma. U tom je razdoblju Mali Lošinj „hvatao korak“ s većim i značajnijim centrima u bližoj i daljoj okolini, no ujedno su i vizionarski predviđani razvojni pravci i postavljeni temelji za budući razvoj Malog Lošinja. Postav je podijeljen na 4 cjeline koje, svaka iz drugog aspekta, pobliže objašnjavaju razvojne značajke Malog Lošinja. U prvoj cjelini Mali Lošinj u očima stranaca izdvojena su dva opisa Malog Lošinja, iz 1771. i 1842. godine, odnosno iz vremena neposredno prije snažnog zamaha brodarstva i brodogradnje. Pogledom „izvana“, iz perspektive dvojice stranaca, razvidno je da su obilježja koja je Mali Lošinj imao u drugoj polovici 19. stoljeća rezultat dugotrajnih procesa koji su svoj korijen imali u ranijim razdobljima. Drugom temom, Rađanje jedne zajednice, dan je sažeti prikaz nastanka prvih dobrotvornih ustanova. Ovom temom naglasak se stavlja na društvo, odnosno zajedničko djelovanje i međusobno potpomaganje kao preduvjet razvoja samog Malog Lošinja koji je prikazan trećom temom, Rađanje jednog grada. Tom je temom obuhvaćeno prostorno širenje naselja u skladu s gospodarskom usmjerenošću većine stanovništva. Posljednjom temom, Pogled prema budućnosti, ukratko su opisane promjene u prvoj polovici 20. stoljeća s naglaskom na osnovne gospodarske pravce čiji su čvrsti temelji postavljeni u 19. stoljeću.
U postavu su korištene reprodukcije iz Zbirke slika, razglednica i fotografija i Fotografske zbirke Dantea Lussina. Iz potonje zbirke izloženi su i predmeti. Na zidovima između prozora postavljene su reprodukcije fotografija dvojice lošinjskih autora različitih fotografskih pristupa, Ambroza Haračića i Dantea Lussina. Ambroz Haračić (Mali Lošinj, 1855. – 1916.) uz redovni se posao i svoje ostale dužnosti i hobije amaterski bavio i fotografijom. Krajem 19. stoljeća bavljenje potonjom aktivnošću zahtijevalo je znanja i vremena, a fotografska oprema bila je skupa. Unatoč tome, Haračić je vrijedno fotografski dokumentirao lošinjsku svakodnevicu i razna događanja. Dante Lussin (Rijeka, 1876. – Mali Lošinj, 1937.) se profesionalno bavio fotografijom. U Mali Lošinj došao je kao poštanski službenik te se u njemu upoznao i vjenčao s Romanom Lergetporer, kćerkom Benedikta Lergetporera koji je ovdje imao fotografsku radnju. Nakon Benediktove smrti kći Romana i zet Dante preuzimaju posao: Romana je radila u foto-studiju, a Dante je obilazio i fotografirao cresko-lošinjsko otočje za izradu razglednica. Stalna izložba Mali Lošinj u 19. stoljeću – pogled prema budućnosti osmišljena je s namjerom da pobliže objasni okolnosti koje su dovele do procvata Malog Lošinja i koje su samim time oblikovale izgled današnjeg naselja.
