Marijan Blažina

"ETIDE"

 

02. 08. – 09. 09. 2004.

 

 Prije svega, prije svih boja, tu je autor, netipičan, specifičan, zapravo uz sav svoj rad i sve izlaganje i poslove vezane s tim, povučen, na određenoj distanci, zreo, jači nego li to misli. Njemu nasuprot, ali uvijek je tako, tu smo mi i naša očekivanja i naše procjene i sav taj aparat klasifikacije. Ono potiskujuće klasifikacije. Tako se obavljaju stvari. Ali rutina će vas stvari i svog tog obavljanja zapravo dovesti tu, ovdje. U toku vremena. Ljudskim dimenzijama. Ambijent je sjajan, dizajniran, dobar i previše, tu mi tako obavljamo stvari... Poslove. Obratite pažnju na kontrast. Najjači estetski efekt. Taj se ovdje realizira na tri plana i povezano. Prvi je plan kontrasta prema ambijentu. Taj je aspekt vrlo očit. Teško da se može zamisliti veći kontrast. Neopremljeni izloženi radovi, nezaštićeni, još jednom izloženi, krhki, od suhog praha, bojite se disati da ne otpušete sliku, intimni, jedan prostor intime, jedan intimni privatan prostor, jedan prostor zauzimanja. Sad je to javna činjenica. U kontrastnom ambijentu, potpuno stranom, otvorenom, ne-individualnom. Univerzalnom, zapravo idealnom u određenom smislu. To ipak nije galerija sa svojim sistemom zaštite – to je banka koja traži povjerenje korisnika, promociju. Trude se. Sad je takva situacija. Dobar korak. Podržavamo. Drugi je plan u ovoj vizuri kontrast u odnosu na prevladavajuće prakse. Jak Akteri su se umorili, previše su forsirali ratio, zaboravljali na senzualno, tipični ikonoklasti, u podlozi neuroza. Slika nudi puno više od igre. Sada želimo situaciju u kojoj se senzualno ponaša kao racionalno, nadajmo se da to vodi obnovi interesa za pikturalno. Za sliku. U bilo kojoj tehnici, mediju, žanru, nebitno. Prijevod je završen, entuzijazam za novu paradigmu splasnuo, želimo apsorbirati svu svoju povijest. I opet imamo pravo. Tržište je sposobno apsorbirati sve, sve ide, ne mrzite li konceptualno riješene izloge? Očekivali smo previše. Tako je nekako svaki put. Proizvodimo ono što se i tako već nudi. Opet je sve zeleno. Zeleno. (Paraf) Obećanje novog početka. Svježina. Boje. Svjetlo. Puno boja. Mirisi. Onda ljeto.


Tek je nekoliko godina od «flore» Edwarda Lucie-Smitha. Jeli ta knjiga uzrokovala trend cvijeća? Sjećam se galerija u Amsterdamu unatrag dvije godine: sve je bilo puno cvijeća. Traje li još? Nema ničeg efemernijeg od cvijeća pa je za pretpostaviti da je i sve vezano uz to isto tako kratkotrajno. Ali opet će se naći netko tko će reći: «Ali cvijeće?» «Cvijeće?» No, pokušajte bez njega. Neće vam uspjeti. Motiv je tradicionalan, četristo godina. Svi su se majstori okušali. Čudno je kako se danas stidimo biti jednostavni. Iza toga još važan je kontrast motiva u odnosu na kontekst, ne više ambijent. Cvijeće prema novcu. Kako svesti, na što svesti takav odnos? ako već novac posreduje u svim našim razmjenama, ovo cvijeće oznakom je upravo onih neposrednih kontakata, gdje novac više ne igra nikakvu ulogu, gdje pažnja nikad ne može biti uvredljiva. Ljudski svijet koji se ne iscrpljuje darivanjem već participira na ljepoti i osjetljivosti koja nam je zajednička. Autor je u pravu, ove radove treba opisati tek glazbenim terminima. On je mislio na studije.


Krešo Kovačiček



BIOGRAFIJA

 

MARIJAN BLAŽINA rođen je lipnja 1954. godine u Rijeci. Likovnu umjetnost diplomirao je pri riječkom Pedagoškom fakultetu, u klasi prof. Butkovića, na Odjelu grafike. Uz grafiku, studij završava i teorijskim radom s područja fotografije. Obrazovanje nastavlja nizom studijskih putovanja po Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.
 
Ne napustivši glazbu, kojom je započeo umjetničko djelovanje, pored slikarstva i grafike, Blažina ostvaruje niz projekata na području grafičkog, oblikovnog i scenskog dizajna. Član HDLU-a Rijeka od 1986. god. i HZSU-a od 1998. god.

Kolektivno je izlagao u Dubrovniku, Zagrebu, Puli, Beogradu, Piranu, Rovinju, Trstu, Opatiji, Volosku, Rijeci, Pazinu, Grazu, Berlinu, Annemasseu, Den Haagu, Rabu, Puntu, Splitu, Karlovcu, Slavonskom Brodu.

Dobitnik je više nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu.

Fotografije sa otvorenja