11. susret Sekcije restauratora i preparatora HMD-a

 

U Muzeju Apoksiomena i palači Fritzi jučer, 11. travnja, održan je prvi dio programa 11. susreta Sekcije restauratora i preparatora HMD-a. U Muzeju Apoksiomena održano je otvorenje susreta na kojem su govorile ravnateljica Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Vlasta Krklec i koordinatorica sekcije Mirta Pavić, a program je moderirala zamjenica koordinatorice sekcije Slađana Latinović. Izloženi su i plakati na kojima su predstavljeni radovi restauratora i preparatora te je izabran i najbolji rad, rad Petre Kursar iz Moderne galerije u Zagrebu na slici "Balkon" Vlaha Bukovca iz 1908. godine. Nakon otvorenja sudionici skupa su u palači Fritzi održali niz zanimljivih predavanja o raznim temama iz struke. U nastavku su navedeni izlagači i teme izlaganja.

 

Milvana Arko-Pijevac, muzejska savjetnica 

Prirodoslovni muzej Rijeka 

Održivo upravljanje prirodoslovnim zbirkama – interakcija metoda istraživanja, obrade, dokumentacije i konzervacije i ex situ očuvanje bioraznolikosti

 Prioritetni način sakupljanja biološkog materijala u prirodoslovnim muzejima je terenski rad. Sakupljeni biološki materijal se sistematizira i pohranjuje u zbirke s ciljem trajne konzervacije i pohrane DNA materijala. Prirodoslovne zbirke koriste znanstvenici za pojašnjenje pitanja oko evolucije i globalnih prirodnih promjena čime se dokumentiraju nestala staništa, izumiranje vrsta i promjene u geološkoj prošlosti. Proučavanjem i korištenjem zbirki informacije se generiraju i povećavaju naše znanje o bioraznolikosti, zaštićenim područjima i odnosu sa širim okolišem. Ex situ (izvan prirode) očuvanje bioraznolikosti bazna je djelatnost prirodoslovnih muzeja koja zahtjeva visoke etičke norme korištenja metoda prikupljanja vrsta te odabira prostora za istraživanja i načine konzervacije materijala te preventivne zaštite zbirki.

 

Krešimir Jadro, direktor

 CRESCAT d.o.o.

 Preventiva je pola zdravlja … vaše zbirke

 Izazov pronalaženja mogućnosti implementiranja različitih metoda zaštite vrijedne građe koja se čuva u baštinskim ustanovama već trinaest godina pokreće Crescat d.o.o. da u suradnji s konzervatorima-restauratorima i s najpoznatijim svjetskim tvrtkama za materijale i opremu za preventivnu zaštitu prati i pronalazi najnovija dostignuća na tom području. Tvrtka tako osigurava dostupnost materijala i proizvoda koji najbolje odgovaraju zahtjevima čuvanja i pohrane građe u institucijama koje brinu o kulturnoj baštini. Predavanje će predstaviti najčešća rješenja, materijale i mogućnosti u području preventivne zaštite knjiga, časopisa, umjetnina na papiru, fotografija i tekstila, kao i suvremene standarde koje navedeni arhivski materijali moraju zadovoljavati.

 

Andreja Dragojević

 pročelnica Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju

 Hrvatski državni arhiv

 Preventivna konzervacija arhivskog gradiva

Izlaganje će predstaviti nekoliko aktivnosti preventivne konzervacije arhivskog gradiva. Osim  upoznavanja s  cjelovitim zahvatom preventivne konzervacije arhivskog gradiva samostana sv. Bernardina u Kamporu na Rabu,  bit će prezentiran program edukativnih tečajeva i radionica preventivne konzervacije koji se provodi u Hrvatskom državnom arhivu. Na kraju će ukratko biti predstavljen Prijedlog nacionalnog programa zaštite pisane baštine koji ima za cilj dati sveobuhvatni prijedlog zaštite pisane baštine koja se čuva u arhivima, knjižnicama i muzejima.

 

Petra Kursar 

 voditeljica Konzervatorsko-restauratorskog odjela

 Moderna galerija, Zagreb

 Dipl. ing. stroj. Luka Čižmek

 LID STROJARI d.o.o.

 

Nešto staro, nešto novo… Prikaz ventilacijskog sustava restauratorskog atelijera i lakirnice Moderne galerije

 Suterenska čuvaonica umjetnina u palači Vranyczany je prenamijenjena u restauratorsku radionicu i lakirnicu. Projektni zadatak je bio izuzetno zahtjevan jer se nije smjelo dirati u postojeće gabarite i vizualni izgled zgrade. Tehničkim rješenjem iz projekta i ugrađenom opremom ostvareni su uvjeti za siguran i ugodan rad koji bi zbog prirode konzervatorsko-restauratorskog posla bio opasan po zdravlje. Time je prostor, koji zbog svog suterenskog smještaja nije bio primjeren niti funkciji čuvaonice, uspješno prenamijenjen u prostor za rad s umjetninama. Izlaganje će predstaviti projekt prenamjene u odgovarajući radni prostor realiziran kroz međudisciplinarnu suradnju dvije različite struke.

 

Mihaela Grčević

 voditeljica Konzervatorsko-restauratorskog odjela

 Etnografski muzej, Zagreb

 Zaštita i izlaganje etnografskog tekstila

 Restauratorsko-preparatorska radionica za tekstil Etnografskog muzeja u Zagrebu zadužena je za zaštitu tekstilne građe koja čini najveći dio fundusa Muzeja. Usprkos nedostatnom prostoru za pohranu i nereguliranim mikroklimatskim uvjetima u zgradi Muzeja, pravilnom obradom, rukovanjem i izlaganjem preveniraju se oštećenja i usporava se proces propadanja koje je neizbježno s obzirom na organsko podrijetlo tekstilnih predmeta. Prema godišnjem planu rada sustavno se provode mjere preventivne konzervacije i restauracije, koji je unaprijeđen provedbom i realizacijom RE-ORG projekta u studenome 2017. godine čijom je primjenom uspostavljen sustav dobro organiziranih i funkcionalnih čuvaonica.

 

Marina Lambaša, viša kustosica

 Katarina Urem, viša restauratorica

 Muzej grada Šibenika

 Istina i izazov – uvjeti izlaganja u stalnom postavu Muzeja grada Šibenika

 Stalni postav Muzeja grada Šibenika je otvoren u rujnu 2012. Premda su pripreme za izlaganje bile dugotrajne i puno toga je postignuto tijekom pripremnih radova  prije otvaranja, današnje gledište ipak otvara brojne nove potrebe i izazove. Predmeti izloženi u stalnom postavu obuhvaćaju širok raspon materijala od keramike, kamena, drva i metala do papira, platna i stakla pa je tako primjena odgovarajuće preventivne zaštite iznimno zahtjevna i raznolika u konstantnim uvjetima izlaganja.

 

Neven Peko, restaurator

Gradski muzej Sisak

Na tri rijeke – među sto problema

 Gradski muzej Sisak trenutno djeluje na sedam lokacija te upravlja zbirkom skulptura na otvorenom. Lokacije variraju od otvorenih arheoloških nalazišta, preko utvrde i povijesnih zgrada do vojnih hangara. Upravo takva raznolikost zgrada i njihovih položaja, kao i zbirki koje Muzej posjeduje čine vrlo složen problem pri provođenju preventivne zaštite zbirki i održavanja adekvatnih uvjeta za njihovo čuvanje i prezentaciju.

 

 

 

Fotografije